Poslovne vijesti - Hrvatska

Nakon HPB-a i OTP banka uvela kunske stambene kredite

Nakon što je Hrvatska poštanska banka (HPB) prva na hrvatskom tržištu nedavno uvela stambene kredite u kunama bez valutne klauzule, od 15. rujna stambene kredite u kunama građanima će ponuditi i OTP banka.

Riječ je o kreditima s fiksnom kamatnom stopom za prve dvije godine otplate, koja kreće od 4,99 posto.

Osim toga, ta banka od 15. rujna uvodi i novu liniju kredita za kupnju motornih vozila u kunama uz kamatnu stopu 7,49 posto, a od 1. srpnja na tržište je plasirala i gotovinske kredite u kunama, koji se odobravaju u visini od 7500 do 115.000 kuna uz kamatnu stopu već od 7,49 posto (EKS 7,75 posto).

Sjetimo se da je proljetos Raiffeisen banka (RBA) uvela gotovinske kredite s maksimalnim iznosom od 225.000 kuna, a koji se mogu otplaćivati najviše 10 godina (EKS od 10,84 do 12,62). Nedugo zatim i Erste banka uvela je gotovinske kredite u kunama, i to u najvišem iznosu od 74.000 kuna na rok otplate do sedam godina. Ponuda takvih kredita u ostalim bankama vezana je većinom uz potrošačke i kartičarske kredite, a za sada iz ostalih većih banaka ne dolaze najave da planiraju uvoditi kunske stambene kredite niti nove kreditne proizvode koji bi bili vezani uz kune.

Neovisni analitičar Damir Novotny kaže da je očito kako na tržištu postoji potražnja za kunskim kreditima. Naime, kriza sa švicarskim frankom potaknula je povećanu potražnju za kunskim kreditima bez obzira na to što su oni u ovom trenutku možda malo skuplji od deviznih kredita. One banke koje imaju štednju u kunama mogu i smiju davati kredite u kunama, a one koje imaju deviznu štednju moraju davati kredite uz deviznu klauzulu. Ta pravila, naime, nameće HNB, objašnjava Novotny. Svaka banka ima nešto kunskih depozita, iako su oni puno manji od deviznih, i sigurno se mogu odlučiti na kreditiranje u kunama bez valutne klauzule te time iz ugovora o kreditima isključiti valutni rizik.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke, kaže da glavni problem, kada je riječ o kunskim kreditima, bankama predstavlja činjenica što još uvijek ne postoji dovoljno izvora financiranja za banke u domaćoj valuti, posebice na dulji rok. Samim time, ako se takvi krediti i uvrste u ponudu banaka (banke su ih imale u svojoj ponudi do sada), takvi su krediti skuplji nego slični proizvodi vezani uz euro, napominje Šantić.

Kada se govori o njihovoj cijeni, onda je njihova veća cijena, iskustvo je pokazalo, utjecala na manju potražnju klijenata. Važno je naglasiti, ističe, da je visoki stupanj euriziranosti prisutan u domaćem gospodarstvu, a samim time i cijene nekretnina u Hrvatskoj izražavaju se u eurima, a ne u kunama. Isto tako, s obzirom na dosadašnju politiku HNB-a i dosadašnje podatke koji pokazuju veliku stabilnost domaće valute prema euru, to je utjecalo i na odluke građana da podižu kredite u kunama uz valutnu klauzulu u eurima.

»Kada su se počeli smanjivati kunski depoziti, došlo je i do smanjenja kunske likvidnosti u sustavu, pa banke nisu mogle osigurati dovoljno kuna po prihvatljivoj cijeni i time je došlo do smanjenja ponude kunskih kredita«, kaže Šantić, dodavši da dosta toga ovisi o tome kako će se razvijati domaće tržište kapitala. Podsjeća i da treba uzeti u obzir i da je naš strateški cilj pristupanje eurozoni.

Iz Privredne banke Zagreb (PBZ) kažu da osim postojeće ponude nemaju u planu uvođenje novih kunskih kredita, a iz Erste, Raiffeisen i Splitske banke također kažu da ne planiraju uvođenje novih kunskih kredita.

U Zagrebačkoj banci također nemaju takvih planova. Sukladno postojećim kunskim izvorima na kraće rokove, u Zabinoj ponudi kunski su krediti za kupnju motornih vozila, potrošački krediti te kratkoročni krediti poduzećima te dopuštena prekoračenja po tekućem računu. Stambeni krediti realiziraju se s duljim rokovima dospijeća (u prosjeku na 20 godina i više), vezani su uz dogoročne izvore u stranoj valuti i iz tih razloga ostaju vezani uz euro u novoj ponudi, zaključuju iz Zabe.